Knjiženje kriptovaluta

Budućnost je danas

Kriptovalute su od apstraktne teme postale stvarnost, te njima trguje sve više fizičkih osoba, ali i poduzeća. Stoga se pred računovođe postavlja pitanje kako evidentirati poslovne promjene vezane uz kriptovalute. Do sad na tržištu postoje već tisuće vrsta kriptovaluta čija se vrijednost mjeri u trilijunima dolara. Da bi pristupili knjiženju kriptovaluta, poželjno je poznavati osnovne pojmove koji se tiču tehnologije i trgovanja kriptovalutama, kao što su blokchain tehnologija, rudarenje, airdrop itd.

Porezni položaj kriptovaluta

Prema stajalištu HNB-a kriptovalute nisu zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj, niti su strana valuta (strano sredstvo plaćanja). Kriptovalutama se ne izvršavaju platne transakcije u skladu sa Zakonom o platnom prometu (NN 66/18, 114/22, 136/24).

Također, kriptovalute se ne mogu smatrati elektroničkim novcem jer nisu pohranjena novčana vrijednost ili novčano potraživanje prema izdavatelju. Naime, u skladu sa Zakonom o elektroničkom novcu (NN 64/18, 114/22, 136/24), izdavatelj elektroničkog novca obvezan je imatelju elektroničkog novca na njegov zahtjev isplatiti nominalnu novčanu vrijednost elektroničkog novca.

Iako je stajalište HNB-a da kriptovalute nisu sredstvo plaćanja ni elektronički novac, Ministarstvo financija – Porezna uprava svrstava kriptovalute (virtualne valute) u prenosive instrumente plaćanja te se na transakcije vezane uz kriptovalute, uključujući i posredovanje, primjenjuje oslobođenje od plaćanja PDV-a u skladu s čl. 40. st. 1. t. d) Zakona o PDV-u.

Ipak, ako društvo naplaćuje uslugu rudarenja kriptovaluta, riječ je o oporezivoj usluzi jer ona nije vezana uz transakciju plaćanja kriptovalutama ili posredovanjem u vezi s kriptovalutama nego uz uslugu „stvaranja“ novih kriptovaluta. Ta je usluga oporeziva PDV-om po stopi od 25 %.

Kriptovalute su digitalni zapisi o određenim vrijednostima pohranjenim u digitalnim bazama. Ili, jednostavnije, kriptovalute su digitalni novac, kreiran u digitalnom obliku kao sredstvo digitalne razmjene. Postoje samo digitalno na internetu, ne postoje u tiskanoj verziji i nije ih izdala, niti ih nadzire niti jedna središnja banka ili država.

Upravo zato što ih ne nadzire središnja banka, formalno nisu novac. Europsko bankarsko tijelo kriptovalute definira kao digitalni prikaz vrijednosti koji nije povezan s konvencionalnom valutom, ali ga fizičke i pravne osobe prihvaćaju kao sredstvo razmjene. Može ih se prenositi, pohranjivati i trgovati njima elektroničkim putem, a vrijednost jedinica se mjeri temeljem ponude i potražnje te je stoga i njihova vrijednost podložna značajnim oscilacijama.

Računovodstvo stjecanja kriptovaluta

Kod stjecanja kriptovaluta potrebno je najprije odrediti njihovu namjenu, pri čemu razlikujemo:

Stjecanje radi ulaganja – knjiži se kao nematerijalna imovina. Početna vrijednost kriptovaluta nabavljenih na tržištu se određuje kao trošak nabave imovine uz odbitak eventualnih popusta, te uz dodavanje zavisnih troškova potrebnih za stjecanje ove imovine (npr. troškovi posrednika). Ukoliko su kriptovalute dobivene besplatno, vrijednost se procjenjuje prema trenutnoj tržišnoj vrijednosti, uz protustavku prihoda s osnove besplatnog primitka imovine.
Stjecanje radi trgovanja – knjiži se kao zaliha namijenjena prodaji. Također, kriptovalute početno klasificirane kao ulaganje se naknadno mogu reklasificirati na zalihe robe.

Naknadno vrednovanje kriptovaluta knjiženih kao nematerijalna imovina

Postoje dvije osnovne metode vrednovanja kriptovaluta, koje poduzetnik može primijeniti:

Model troška – nakon početnog priznavanja, vrijednost imovine se mjeri prema trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i za akumulirane gubitke od smanjenja vrijednosti. Ovaj model je primjenjiv za imovinu s ograničenim vijekom uporabe, dok se imovina s neograničenom vijekom uporabe testira na smanjenje što znači da se na datum bilance fer vrijednost imovine uspoređuje s bilančnom, te se usklađuje, ali samo ako je došlo do promjene na niže.
Model revalorizacije – može se primijeniti ako za imovinu postoji aktivno tržište na kojem se određuje fer vrijednost, što može rezultirati povećanjem ili smanjenjem vrijednosti, s posljedičnim oblikovanjem odgođene porezne pričuve odnosno obveze.

Prodaja kriptovaluta klasificiranih kao imovina se evidentira jednako kao i prodaja druge imovine.

Računovodstvo kriptovaluta nabavljenih za trgovanje

Poduzetnik može nabaviti valute za trgovanje u tijeku svog redovnog poslovanja, ali se može i registrirati za posredovanje u trgovini kriptovaluta. Ukoliko kriptovalutama trguje u svoje ime i za svoj račun, početno ih mjeri prema trošku stjecanja a prilikom prodaje evidentira prihod neovisno o tome je li ostvarena prodajna cijena veća ili manja od nabavne. Također se za zalihe kriptovaluta vodi analitička evidencija i određuje način vođenja zaliha FIFO ili PPC.

Računovodstvo rudarenja kriptovaluta

Ukoliko poduzetnik sam rudari kritpovalute, navedeno će se knjigovodstveno evidentirati kao proizvodnja, pri čemu trošak proizvodnje predstavljaju opći troškovi proizvodnje, bez ljudskog rada ili materijala. Prihod od prodaje takvih kriptovaluta se evidentira prema tržišnoj vrijenosti.

Naplata računa u kriptovalutama

Poduzetnik može izdani račun naplatiti u kriptovalutama te pri tom može odabrati koristiti posrednika odnosno mjenjačnicu, ili direktno naplaćivati kriptovalutama.

Ukoliko koristi usluge posrednika, tada na račun stavlja način plaćanja transakcijski račun obzirom da će na svoj račun od posrednika primiti domaću valutu.

Ukoliko odabere primati uplate direktno u kriptovalutama, poduzetnik mora otvoriti digitalni novčanik te voditi preciznu evidenciju provedenih transakcija o kojima na zahtjev mora informirati Poreznu upravu, u protivnom bi se navedene uplate smatrale gotovinskim uplatama.

Jeste li već imali priliku susresti se sa stjecanjem kriptovaluta?

Nadam se da Vam je ovaj tekst bio koristan.

Izvori i prijedlozi za daljnje istraživanje ove teme: